Dijabetes je jedna od najzastupljenijih bolesti današnjice. Kronična, podmukla i neizlječiva bolest koja je u svakodnevnom porastu. Iako je neizlječiva, može se držati pod kontrolom, poboljšati kvaliteta života, smanjiti komplikacije do kojih dijabetes dovodi te znatno usporiti razvoj bolesti, a kod nekih osoba smanjiti simptome na minimum.
Što je dijabetes?
Dijabetes je višestruki metabolički poremećaj obilježen apsolutnim ili relativnim nedostatkom inzulina koji kao posljedicu ima povišenu razinu glukoze u krvi (hiperglikemija). Šećernu bolest možemo podijeliti na 3 glavne tipa:
- Dijabetes tip 1
- Dijabetes tip 2
- Gestacijski dijabetes
- iako nije službeni tipa dijabetesa, je tzv. „Preddijabetes“
Svaki tip dijabetesa karakterističan je određenim čimbenicima uslijed čega dolazi do razvoja bolesti. Za što lakše postavljanje dijagnoze pomoći će nam tablica u kojoj prikazujemo vrijednosti razine glukoze u krvi i tip dijabetesa koji ga obilježava.
Normalna (referentna) vrijednost glukoze u krvi je za muškarce i žene između 4,4 – 6,4 mmol/L.
Dijagnosticiranje dijabetesa:
Za dijagnosticiranje šećerne bolesti potrebno je pravilno mjeriti glukozu. Razina glukoze u krvi mjeri se ujutro natašte, zatim se test obavlja dva sata nakon prvog obroka.
Mjerenje glukoze u krvi natašte; Ukoliko je vrijednost prvog mjerenja glukoze natašte veća od 7 mmol/L možemo dijagnosticirati dijabetes. Vrijednosti između 5,6 do 7 mmol/L natašte se naziva poremećaj glukoze natašte, i to smatramo predijabetesom.
Mjerenje glukoze u krvi 2 sata nakon prvog obrok; Ukoliko je vrijednost razine glukoze u krvi veća od 11 mmol/L dijagnosticira se dijabetes. Kod osoba koje nemaju dijabetes, dva sata nakon obroka razina glukoze u krvi trebala bi se spustiti ispod 7,8 mmol/L. vrijednosti između 7,8 – 11mmol/L dva sata nakon obroka nazivamo intolerancija glukoze, odnosno spada u stanje preddijabetesa.
Dijabetičke komplikacije
Dijabetičke komplikacije su izrazito neugodne i narušavaju kvalitetu života, a jedan je od uzroka moždanog i srčanog udara koji mogu izazvati letalan ishod. Osim smrtnog ishoda, učestale su bolesti poput zatajenja bubrega (potrebna dijaliza), gubitka vida (oštećenje vida, te potpun gubitak vida), angina pektoris (srčani udar, infarkt miokarda), dijabetičko stopalo (gubitak osjeta u stopalu, loša cirkulacija, ranice, gangrena, amputacija noge), sporo zacjeljivanje rana, učestale infekcije, arterioskleroza, moždani udar.