Moja Košarica

Nema proizvoda u košarici.

Hipertenzija

/
/
Hipertenzija

Povišen arterijski krvni tlak ili arterijska hipertenzija obilježena je povišenim sistoličkim tlakom (>140mmHG) i/ili dijastoličkim (>90mmHg). U više od 95% slučajeva uzrok povišenog krvnog tlaka je nepoznat te se tada naziva primarnom ili esencijalnom hipertenzijom, dok u manje od 5% radi se o sekudarnoj hipertenziji kada je uzrok poznat.

Mogući uzročnici sekundarne hipertenzije su bolesti bubrežnog parenhima, renovaskularna bolest, feokromocitom, Cushingov sindrom, primarni aldosteronizam, hipertireoza, miksedem i koarktacija aorte. Također, može biti i posljedica prekomjernog pijenja alkohola i uporaba oralnih kontraceptiva.

Arterijska hipertenzija ipak nije samo povišen krvni tlak, već ukupan poremećaj hemodinamske i metaboličke homeostaze. Hipertoničari imaju poremećaj regulacije šećera, metaboličkih lipida, mokraćne kiseline, početno bubrežno oštećenje, te zbog toga hipertenziju ponekad nije lako liječiti.

Bolest obično traje godinama bez prisutnih većih tegoba, te u prosjeku najčešće prođe deset do dvadeset godina do postavljanja dijagnoze. Prvi simptomi su jutarnje glavobolje lokalizirane u zatiljku, vrtoglavice, umor i promjene vida koje se javljaju nakon što se razviju komplikacije (oštećenja vitalnih organa: srce, bubrezi, mozak..).

Hipertenzija povećava rizik za nastanak srčanog infarkta, zatajenja srca, moždanog udara, sljepoće i oštećenja bubrega. Osobe s visokim krvnim tlakom imaju 4x veći rizik za nastanak srčanog infarkta i 7x veći rizik za nastanak moždanog udara nego osobe s normalnim vrijednostima krvnog tlaka.

Prema podatcima iz 2015. godine u Hrvatskoj je u 47,4% slučajeva uzrok smrtnosti bila kardiovaskularna bolest. Prevalencija je visoka i iznosi 37% odnosno svaki treći odrasli stanovnik ima visoke vrijednosti krvnog tlaka. Također, zabrinjavajuć je podatak porast prevalencije i kod djece i mladih.

Glavni razlog je današnji nezdrav način života, odnosno pretilost, premalo tjelesne aktivnosti, prekomjeran unos kuhinjske soli, uživanje u alkoholu i pušenje. Upravo promjena životnih navika može bitno pomoći u snižavanju krvnog tlaka. Prehrana kod hipertoničara se treba najviše sastojati od voća, povrća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda sa niskim sadržajem masnoća i soli. Kalij pomaže pri sprječavanju i kontroli povišenog krvnog tlaka. Redovna tjelesna aktivnost barem pola sata dnevno može pomoći u snižavanju krvnog tlaka i regulaciji tjelesne težine. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno te prestati pušiti ukoliko je moguće jer nikotin oštećuje stjenke krvnih žila. Naravno, smanjite stres na najmanju moguću mjeru.

Lijekove za povišeni krvni tlak potrebno je uzimati točno kako je propisano i ne mijenjati ih bez da se posavjetujete sa svojim liječnikom.

Share: