Inicijator Svjetskog dana štitnjače 25.svibnja je Europska udruga za štitnjaču (European Thyroid Association) te je 2008. godine prvi puta proslavljen, čemu su se pridružile i brojne druge sestrinske organizacije. Godinu kasnije, cijeli tjedan ususret danu štitnjače posvećen je ovoj žlijezdi, stoga nosi naziv Međunarodni tjedan svjesnosti o štitnoj žlijezdi. Zadatak je informirati javnost i time podići svjesnost o zdravlju ove bolesti, naglasiti broj oboljenja od bolesti štitnjače, napredak u liječenju, najnovijim tretmanima i naravno važnosti uvođenja preventivnih programa.
Štitnjača je mala žlijezda promjera 5 centimetara, tik ispod Adamove jabučice u donjem prednjem dijelu vrata. Sliči slovu H ili leptirastoj kravati jer se sastoji od dva režnja (desni i lijevi) povezana sredinom (istmus). Ne možemo je vidjeti, a jedva ju se može i napipati.
Za proizvodnju hormona štitnjači je potreban jod koji se dobiva iz hrane i vode. Kako bi normalno funkcionirala, važno je i sinergijsko djelovanje hipotalamusa, hipofize, bjelančevine u krvi na koje se veže hormon štitnjače, pretvorba T4 u T3 u jetri i drugim tkivima. Naime, hipotalamus potiče lančanu reakciju, luči hormon koji otpušta tireotropin (TRH) potičući tako hipofizu na stvaranje hormona koji potiče štitnjaču (TSH), čime u konačnici štitnjača proizvodi svoje hormone.
Tireoidni hormoni se nalaze u dva oblika, tiroksin i trijodotironin. Tiroksin (T4) se stvara u štitnjači, a u jetri i drugim organima se pretvara u metabolički aktivan oblik trijodotironin (T3).
Tireoidni hormoni kontroliraju brzinu metabolizma na dva načina, poticanjem tkiva na stvaranje bjelančevina i povećanje količine kisika koje rabe stanice. Ukoliko stanice rade jače, organi rade brže.
Na samo funkcioniranje štitnjače utječu i godišnja doba, atmosferske prilike, ali i izmjena dana i noći. Ujutro štitnjača radi stopostotnom snagom, a tijekom popodneva i večeri se smanjuje kao priprema za odmor i regeneraciju.
Omjer žena i muškaraca sa problemima štitnjače je 80:20. Žene su podložnije problemima sa štitnjačom jer ona sudjeluje u menstruacijskom ciklusu, trudnoći i menopauzi, a još k tome pridružimo svakodnevni stres, posao i obitelj.
Najčešći problemi nastaju ako štitnjača proizvodi previše ili premalo hormona. Ukoliko je proizvodnja niska govorimo o hipotireozi, a ukoliko proizvodi previše hormona govorimo o hipertireozi.
Hipertireoza je stanje u kojem je štitnjača preaktivna, te se tada tjelesne funkcije ubrzavaju. Rad srca je ubrzan, povišen je krvni tlak, izraženo je prekomjerno znojenje, drhtanje ruku, nervoza i razdražljivost, nesanica, podbule izbočene oči, nagli gubitak težine i netolerancija na toplinu.
Hipotireoza je stanje smanjene aktivnosti štitnjače jer stvara premalo svog hormona. Također, kronični nedostatak joda vodi ka povećanoj, premalo aktivnoj štitnjači što je čest uzrok hipotireoze u još uvijek nerazvijenim zemljama. Tjelesne funkcije se usporavaju; izraz lica je tup, glas promukao a govor polagan, lice je natečeno, javlja se zaboravnost, depresija, umor i netolerancija na hladnoću, osobe dobivaju na težini, puls je usporen te suha koža i kosa.
Hipotireoza se liječi supstitucijskom (zamjenskom) terapijom, odnosno lijekovima koji nadoknađuju manjak hormona štitnjače, dok se hipertireoza liječi lijekovima za sprječavanje prekomjerne proizvodnje hormona (tireostaticima).
Za uravnoteženiju štitnjaču bitna je promjena stila života: svakodnevna tjelovježba, tehnike opuštanja i svladavanja stresa i prehrana bogata selenom, cinkom, kalcijem, željezom, vitaminom D, vitaminom E, omega 3 masnim kiselinama i probioticima.